Jesen i proleće idealno su vreme za sadnju voćaka. Voćke većinom sadimo u periodu nakon prvog mraza kad voćkama otpadne lišće i počnu fazu mirovanja, pa sve do proleća dok ne počnu listati, i to sve dok zemlja nije zamrznuta. 

 

Jesen je savršeno vreme sa sadnju vaših voćnih sadnica i, ukoliko ste u nedoumici, jesenjoj sadnji uvek dajte primat u onosu na prolećnu. Prednosti sadnje Vaših sadnica u jesen su višestruke.  Sadnjom u ovim jesenjim mesecima sadnica voća dobija dovoljno vremena da se ukoreni, naviknuvši se na tlo i pripremajući se na brzi rast i razvoj sledećeg proleća. Sadnica voća ima mogućnost da se, na ovaj način, pre svega dobro ukoreni, tako da sa buđenjem prirode u proleće krene i ona da se razvija mnogo bolje i uspešnije. To doprinosi jačem i boljem rastu i mnogo boljoj plodnosti. Tokom jeseni i zime zemlja se slegne od kiše i snega što uspostavlja odličnu dodirnu površinu između čestica tla i korenja koje se obnavljalo i nastavilo rasti još u jesen. U takvim uslovima mlada voćka ima odlične uslove za prezimljavanje pa u proleće pre početka kretanja vegetacije ponovno nastavlja intenzivan rast korenja. Korenova mreža se dobro razvije i postane sposobna da početkom vegetacije započne lagano osiguravati i transportovati vodu i hranjive materije u sve nadzemne delove voćke.  Na teškim i vlažnim zemljištima kasna jesenska sadnja u severnim i hladnijim područjima lošije će uspeti (koren neće odmah početi rasti i obnavljati se, nego tek u proleće kad se zemlja zagreje, a do tada se dogode razne povrede ( truljenje na mestima reza …)). U toplim južnim područjima može se saditi kroz celu jesen.

Na tržištu možete naći 2 vrste sadnica:

1.    KONTEJNERSKE SADNICE To su sadnice posađene u teglama, dakle s zemljom. U ponudi se mogu naći u prodavnicama tokom cele godine. Za ove sadnice ne morate čekati vreme mirovanja, nego ih možete saditi praktično cele sezone. Međutim, ipak izbgnite pretopla, sušna i sunčana razdoblja, jer će se tada teže primiti. Ako ih sadite u aktivnije doba godine, svakako ih zalivajte dugo dok sve se ne prime.

2.    SADNICE GOLOG KORENA Sadnice golog korena su dostupne u rasadnicima samo tokom kasnih jesenih meseci i u rano proleće, zato jer se samo tada i sade – u fazi mirovanja. Jednom kad ih kupite morate ih što pre posaditi. Kako se sade u neaktivnije i kišnije doba godine, često ih je dovoljno samo jednom obilno zaliti prilikom sadnje i prime se bez problema.

Ne zaboravite pođubriti sadnice prilikom sadnje, jer će to osigurati dobar i zdravi rast vašim voćkama. Svakako tu preporučujemo  da koristite  neko od organskih gnojiva za voćke. Za đubrenje voćki na jesen i prilikom sadnje meni je odlično organsko gnojivo u obliku granula ili peleta. Izbegavajte mineralna gnojiva jer ona uzrokuju povećane količine nitrata i nitrita u tlu i ispiranjem završavaju u vodotocima, a oni štete i okolini i ljudskom zdravlju. Uz sadnju voćnih sadnica poput sadnice jabuka, sadnice kruški, sadnice šljiva, sadnice trešanja, sadice breskvi…. svakako preporučujemo i sadnju bobičastog voća poput ribizla, ogrozda, malina, kupina, joste… Oni su grmolikog rasta i lako ih je smestiti i u manja dvorišta, ali i uklopiti u redovima između velikih voćki. Bobičasto voće otpornije je na mraz i ove godine nakon prolećnog mraza bilo je jedino voće koje je rađalo tokom cele sezone.

Tehnika sadnje

Tokom sadnje potrebno je voditi računa o rasporedu sadnica u odnosu na plan sadnje. Nakon toga, imati na umu da se sadnice posade na približno istu dubinu na kojoj su bile posađene u rasadniku, tj. da kalemljeno mesto bude barem 10 cm iznad nivoa tla. Dubinu je lako odrediti jer deo stabla koji je bio u zemlji je uvek svjetlije boje od dela koji se nalazio iznad zemlje. Sadna mesta se iskolče, a zatim se u pravcu redova otvori brazda. Na manjim površinama zabiju se kolci, a oko njih se kopaju jame širine 50 do 60 cm i dubine 40 cm. Bitno je samo da je promer jame veći od promera korenovog sistema kako bi se žile nesmetano smestile i zauzele što prirodniji položaj u jami. Kopanje jame izvodi se neposredno uz marker unutar reda i uvek s iste strane. Gornji sloj zemlje od 25 do 30 cm je mekši i plodniji i naziva se mekota. Taj sloj se iskopa i izbaci na jednu stranu. Donji sloj od oko 35 do 50 cm dubine naziva se zdravica i ona je manje plodno tlo pa se izbacuje na suprotnu stranu od mekote. No danas se kopanje jama najčešće obavlja svrdlom ili se jama ne kopa već se sadi u precizno izvučenu brazdu. Ako se na dnu jame ili brazde nalazi kamena podloga ili lapor, potrebno ih je razbiti. Pripremljena sadnica se postavi na 3 do 5 cm od kolca. Kolac mora biti dovoljno visok tako da dopire do visine osnovnih skeletnih grana. Prilikom sadnje važno je da se sadnice stavljaju uvek s iste strane kolca. Kolac ima više prednosti, od toga da sprečava lomljenje novo-posađenih voćaka, štiti sadnicu od nepovoljnog uticaja vetra, može sprečiti mehaničke povrede stable mašinama za obradu zemlje te korisno deluje na ublažavanje opasnosti od smrzavanja I opekotina. Danas se kolac koristi samo prve dve godine. Uz kolac napravi se manja humka u jami, a na njega se rasprostre korenje da bude usmereno na sve strane. Zatim se obavlja nasipanje usitnjene zemlje (5 do 8 cm) na koren uz protresanje da se ispune šupljine pa se obavi lagano zbijanje gaženjem. Na taj sloj ide sloj zrelog stajskog gnojiva, ali treba paziti da gnoj ne dođe direktno na koren kako ga ne bi spalio, pa sloj zemlje do kraja. Obično se stavlja 20 do 30 kg zrelog stajskog gnojiva po sadnici. Na kraju ugazi se malo udubljenje za zadržavanje vode I voćka se zalije s oko 30 litara vode. Odmah nakon sadnje, sadnice treba vezati za armaturu. Ako oko voćnjaka pre sadnje nije podignuta ograda, sadnice treba zaštititi nekim prikladnim materijalom kao npr. zaštitnom mrežom, papirom, slamom od zečeva i srna.

Greške u sadnji:

• Preduboka sadnja – voćka zaostaje u razvoju, tera izdanke, iznad vrata korena može pucati kora, slabiji i povratni rast korena.

• Preplitka sadnja – sadnica izložena suši.

Rez nakon sadnje

Odmah se provodi rez nadzemnog dela sadnice tj. pristupa se rezu za formiranje uzgojnog oblika.

U suprotnom voćke bi slabije rasle jer oslabljen korenov sistem ne bi slao nadzemnom delu dovoljno vode i hrane (to je u slučaju kada u nasadu nije osiguran sustem za navodnjavanje). Ako su posađene sadnice s preuranjenim izdancima, sadnica se ne prikraćuje već se eventualno prorede suvišni izdanci.

Armatura u nasadu

U nasadima voćaka koje su kalemljene na slabo bujne podloge neophodno je osigurati potpore.

U suvremenim gustim nasadima potpora je obično u obliku “špalirskog naslona” – tj. stubova i žica.

Stubovi se postavljaju po dužini redova na razmak najčešće od 6 do 7 m. Mogu biti drveni, betonski, čelični, … Važno je dobro učvrstiti čeone stubove jer su oni izloženi najvećem opterećenju. Žica (koristi se pocinkovana ili čelična žica promera 2 do 3 mm) se postavlja u 2 ili 3 reda (1. red na 40 do 50 cm od tla, a ostali na razmaku od 50 cm).

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.